Thomas Hobbes

Thomas Hobbes (Malmesbury, Wiltshire, 5. travnja 1588. - Hardwick Hall, Derbyshire, 4. prosinca 1679.) je engleski filozof.

Bio je filozof koji je tvorac teorije društvenog ugovora. Njegovo najpoznatije djelo je "Levijatan" (Leviathan). U tom djelu on iznosi doktrinu modernih prirodnih prava. On je tvrdio da je prirodno stanje "rat svih protiv svih" (Bellum omnium contra omnes) (Levijatan:^[1] 'warre of every one against every one',^[2] of 'a war [...] of every man against every man'^[3] te o 'a perpetuall warre of every man against his neighbour'^[1][4] (latinski izraz pojavljuje mu se u djelu De Cive)^[5] i koristio je izreku "čovjek je čovjeku vuk" (Homo homini lupus est).

Hobbes ostaje stalno bitan, njegova strogo minimalna metafizika (materijalizam) i etika (vrsta egoizma), i njegova netrepeljivost prema teoriji koje se ne suočava neposredno s osnovnim istinama, čine ga stalnim uzorom za skeptične i pragmatične filozofe.

Postanak države |

U svom je dugom životnom vijeku Hobbes bio svjedokom svih onih burnih povijesnih događaja koji su potresali Englesku sredinom 17. stoljeća. Upravo zato u središtu njegova interesa i jesu problemi čovjeka i društva. Nasuprot srednjovjekovnim teološkim shvaćanjima Hobbes daje objašnjenje koje proizlazi od čovjekove nagonske, ali i razumne prirode. Država nije božanska tvorevina, nego rezultat društvenog ugovora. Tezom o nepovredivosti apsolutne vlasti suverena Hobbes izražava interese i potrebe onog dijela engleske buržoazije koji u tom razdoblju povijesti treba jaku državnu vlast.

Svojim tjelesnim i duhovnim sposobnostima ljudi su približno jednaki, te nitko ne može računati na kakvu trajnu prednost. Stoga ako u prirodnom stanju dva čovjeka žele istu stvar, oni se u svom nagonu za samoodržanjem nužno sukobljavaju. Iz straha svatko onda nastoji preduhitriti druge i ima prirodno pravo na to. Dok nema zajedničke vlasti i zakona, ljudi se nalaze u ratu svaki protiv svakoga. Posljedica toga jest nedostatak svake poduzetnosti i radinosti, te je život bijedan, surov, kratak. Strah od smrti čini ljude sklonima miru i spremnima da se odreknu svog prirodnog prava na sve, uz uvjet da to isto učine i drugi i da svoju vlast prenesu na pojedinca ili skupinu ljudi. Društvenim ugovorom svladavaju tako ljudi nedostatke prirodnog stanja.
Država je mnoštvo razumom ujedinjeno u jednu ličnost.

Racionalna spoznaja |

Početno empirističko gledište Hobbes je, u skladu s matematičkim duhom znanosti onog vremena, racionalistički dopunio. Filozofiju je zato odredio kao racionalnu spoznaju posljedica i uzroka - i obrnuto: uzroka i posljedica. Racionalna mu spoznaja znači računanje: zbrajanje i oduzimanje. Predmet filozofije je svako tijelo, država i čovjek.

Relevantni članci |

• Racionalizam


• Filozofija


• Novovjekovna filozofija

Bilješke |

1. 
   ↑ ^1,01,1 Thomas Hobbes (2005). Leviathan, str. 673, Hamburg: Meiner Verlag P. 610. ISBN 3-787-31699-X; ISBN 978-37-8731-699-1.
   


2. 
   ↑ Chapter 14.
   


3. 
   ↑ Chapters 13-14.
   


4. 
   ↑ Chapter 24.
   


5. 
   ↑ Ostendo primo conditionem hominum extra societatem civilem (quam conditionem appellare liceat statum naturae) aliam non esse quam bellum omnium contra omnes; atque in eo bello jus esse omnibus in omnia.(lat.) Praefatio
   

Vanjske poveznice |

Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Thomas Hobbes

• 
  Hobbes na internetskoj enciklopediji filozofije


• Hobbes


• 
  Hobbes na stranici o povijesti ekonomskog mišljenja


• 
  Kratka biografija Sveučilište Oregon State
  
  • 
    Kratki život Thomasa Hobbesa, 1588-1679 John Aubrey
  
  


• 
  Levijatan Sveučulište Adelaide


• 
  Levijatan na Project Gutenberg